08:17 22.03.2017

Saopćenje za javnost u vezi s obavezom posjedovanja Obrasca 2B

S obzirom da je Federalna uprava za inspekcijske poslove u proteklom periodu zaprimila niz upita u vezi s posjedovanjem obrasca 2B, u nastavku dajemo pojašnjenje za javnost:

Obrazac 2B je potvrda o zdravstvenom stanju pošiljke životinjskog porijekla. Obaveza posjedovanja obrasca 2B prilikom prometa proizvodima životinjskog porijekla, kao i detaljni uvjeti, način izdavanja, oblik i sadržaj potvrde su propisani Zakonom o veterinarstvu u BiH, a naknada za veterinarsko-zdravstveni pregled pošiljaka sirovog mlijeka je propisana „Pravilnikom o visini naknade i načinu raspodjele sredstava za obavljene veterinarsko zdravstvene preglede i kontrolu na teritoriji FBiH“ (naknade se kreću u iznosima od 5,00 KM za 2.500 l sirovog mlijeka do 12,00 KM za 25.000 l sirovog mlijeka).

Naime, Zakon o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini propisuje obavezu da „proizvodi životinjskog  porijekla u trgovini moraju biti na propisan način označeni i praćeni propisanim veterinarskim certifikatom ili potvrdom“. Veterinarska potvrda također je propisana i Zakonom o veterinarstvu FBiH, a veterinarski certifikat podrazumijeva postupak certifikacije koji, osim potpunog ispunjavanja uslova od strane subjekata za čije se proizvode izdaje certifikat (što je trenutno slučaj samo pri izvozu iz Bosne i Hercegovine), podrazumijeva i potpuno ispunjavanje uslova i od strane onih koji izdaju i potvrđuju takav certifikat.

S obzirom na trenutno stanje koje se odnosi na neispunjavanje uslova propisanih standardima (naročito HACCP-a) i „higijenskim paketom“ (direktive EU 852, 853, 854 i 882 transponovane na nivou Bosne i Hercegovine kroz pravilnike), u prometu na domaćem tržištu su u opticaju veterinarske potvrde.

Dakle, obaveza posjedovanja veterinarskog certifikata ili veterinarske potvrde nije stvar izmjene propisa, već propisivanje uslova za promet proizvodima životinjskog porijekla od strane Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine izmjenom i dopunom „Odluke o veterinarskoj svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja i pošiljaka životinjskog porijekla u unutrašnjem i međunarodnom prometu“, u smislu određivanja uslova za certificiranje proizvoda u unutrašnjem prometu.

Kao neodvojivi dio od prethodnog  je i stavljanje van snage „Pravilnika o visini naknade i načinu  raspodjele sredstava za obavljene veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine“ od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Naime, Federalna veterinarska inspekcija je od usvajanja seta „higijenski paket“ 2012. godine,  više puta tražila od nadležnih organa da se  izmijeni ili stavi van snage „Pravilnik o visini naknade i načinu  raspodjele sredstava za obavljene veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine“ i donese novi pravilnik o visini naknade za službene kontrole, u skladu s „higijenskim paketom“, a posebno s njegovim dijelom -  „Pravilnikom o službenim kontrolama koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (EU direktiva 882)“.

Usvajanjem „Pravilnika o naknadama za službene kontrole“ postigle bi  se mnogobrojne koristi, od kojih izdavajamo one koje su bitne za konkurentnost domaćih proizvođača i zaštitu domaćih potrošača:

  • Sirovina ili proizvod od nje ne bi bio naplaćivan i kao sirovina i kao proizvod, što trenutni „Pravilnik o visini naknade i načinu raspodjele sredstava za obavljene veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine“  propisuje: “Za veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu životinja za klanje plaća se naknada za: .....govedo, do uključujući i 250 kg žive težine 4 KM“ , potom za to isto meso u preradi „.. do 3 t 10 KM“, potom u objektu za prepakiranje i ambalažiranje još „do 1 t 30 KM“. Isti je slučaj  i za mlijeko i druge proizvode životinjskog porijekla.
  • Prikupljena sredstva bi se namjenski koristila za plansko provođenje službenih kontrola na bazi procjene rizika, a koje su nezamislive bez standardiziranog uzimanja službenih uzoraka i njihovog ispitivanja putem akreditovanih laboratorija, akreditovanim metodama. Trenutno, prikupljena sredstva prema „Pravilniku o visini naknade i načinu raspodjele sredstava za obavljene veterinarsko-zdravstvene preglede i kontrolu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine“, se najvećim dijelom troše u veterinarskim stanicama čiji su uposlenici-veterinari ovlašteni za veterinarsko-zdravstvene preglede u objektima koji svoje proizvode stavljaju samo na tržište Bosne i Hercegovine. Napominjemo da su u Federaciji Bosne i Hercegovine veterinarske stanice najvećim dijelom privatizovane.  Samim tim, kantonalne i federalna inspekcija ne raspolažu sa dovoljno sredstava za službeno uzorkovanje čije troškove, shodno „higijenskom paketu“ , mora snositi organ koji je uzeo uzorak. Subjekt u poslovanju s hranom snosi troškove ispitivanja uzoraka prema vlastitom programu. Kako je cilj laboratorijskih ispitivanja dobijanje što objektivnijeg uvida u stanje proizvoda isto se mora obavljati po strogo određenim standardima i procedurama što uveliko poskupljuje rad laboratorija (za određeni standard, laboratorij mora obezbijediti oko 20.000 KM samo za „stand by“). Na taj način, namjenskim trošenjem sredstava od službenih kontrola se pomaže održavanje i razvoj laboratorija u Bosni i Hercegovini, te povećava sigurnost za zdravlje naših potrošača.

 

Uzimajući u obzir opredjeljenje Vlade FBiH da ne postoji alternativa procesu EU integracija Bosne i Hercegovine, Federalna uprava za inspekcijske poslove, kao državni organ  neposrednim upravnim nadzorom, podstiče primjenu EU standarda i na bosansko-hercegovačkom tržištu .

U saradnji s Federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove je uveo u praksu redovne mjesečne interresorne sastanke u cilju rješavanja nastalih problema. Na posljednja dva sastanka delegiran je problem usvajanja pravilnika o naknadama za službene kontrole, kojim bismo, osim povećanja kurentnosti BH proizvoda na EU tržištu, postigli i veći zamah u poljoprivredenoj proizvodnji i zaštiti naših potrošača.

Na kraju, ističemo da, imajući u vidu važnost zdravstvene i higijenske ispravnosti prehrambenih proizvoda, Federalna uprava za inspekcijske poslove koristi raspoložive resurse u vršenju kontrole kvaliteta i sigurnosti prehrambenih proizvoda, kako bi se maksimalno smanjio rizik po zdravlje građana.